Fatima Skula rođena je 1968. godine u Maglaju. U Gospić je došla 1989., i to trbuhom za kruhom. Nitko ne zna točno tko je Fatu doveo u Gospić, ali svi je se sjećaju kao žene koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Već za mjesec dana svi su znali Fatu i imali o njoj svoje mišljenje. Kad je počeo rat, Fata nije pobjegla kao sve ostale žene. Željela je ući u ZNG. Bila je u specijalnom vodu, u izviđačima. Fata je dijelila istu sudbinu s trideset muškaraca. Svi smo spavali u školi u Trnovcu, ali je jedino Fata imala posebnu prostoriju. Bila je s nama, ratovala je i zafrkavala se, ali je i držala do sebe, izjavljuje Dane Šimić za Jutarnji list. Ističe da je u vojnom smislu Fata postigla ono što nije 90 posto muškaraca te da je zato izazvala zavist i u muškom svijetu koji je zbog toga nastojao omalovažiti. Sve je postalo drugačije nakon što su u Bosni počeli sukobi između Hrvata i Muslimana. Tada su tajne službe dobile zadatak da provjere i “obrade” sve Muslimane, pripadnike HV-a. Tako je i Fata Skula morala doći na red. Nitko nije sumnjao u Fatu, nikome nije ni na pamet palo da bi Fata mogla biti kakav špijun, ali se morala odraditi formalnost, kažu Gospićani koji o tim stvarima imaju neposredna saznanja.

U javnosti se pojavila još jedna snimka svjedočenja Fatime Skule. Iako se u kampanji očekivala snimka kojom se diskreditira nekog od sudionika izbora, ovaj se put razgovor iz ‘98. koristi za obračun s pokojnim ministrom Šuškom, Mirkom Norcem i Tihomirom Oreškovićem.

Video - Fata Skula optuzuje

Za gledanje potreban vam je Flash Player.

Fata je bila pozvana na razgovor sa SZUP-ovcima koji su joj zbog formalnosti postavili dva pitanja. No Fata je, tvrde, ispričala mnogo više i progovorila je o zločinima. Od tada se Fata našla na meti različitih ispitivača od kojih je svatko tražio svoju istinu koju je trebala potvrditi. U četrdesete je Fata ušla kao prezaposlena iscjeliteljica koja bi sada lijepo i mirno živjela da se na internetu nije pojavio isječak njezina starog iskaza koji je uznemirio duhove i u prvi plan stavio liječnika koji je tada, kao i Fata, bio svjedok gospićkih zbivanja. Fatimino se ime, međutim, spominje i dalje, a uz njega najčešće riječ laž.

Počinje se preispitivati njezin moralni kredibilitet. Ugledni zagrebački odvjetnici koji su branili osuđene za ratni zločin u Gospiću, Tihomira Oreškovića i Mirka Norca, javljaju se i govore o Fati kao o ženi laka morala koja je bila spremačica u kući tadašnjeg povjerenika za Gospić, Ante Karića. Javio se i autor snimke iz 1998. godine, Marko Erceg koji je potkraj devedesetih, dakle pred kraj vladavine Franje Tuđmana, u Gospiću glumio haaškog istražitelja. Nakon što se zvijezda njegova istraživačkog pothvata u Gospiću ispričala potpredsjedniku Sabora, Erceg je Fatu također prozvao lažljivicom koja je od njega željela izvući novac.

Policijska evidencija govori da je u njezinu životu nakon rata bilo nasilja, prijetnji, prijava za zanemarivanje djece. Kako se uspjela izvući iz svega toga, nismo uspjeli rekonstruirati. Jutarnji list