Zadnji pokušaj generala Zagorca da se obrani od izručenja Hrvatskoj i od optužbi za utaju goleme količine novca namijenjenog kupnji oružja ujedinio je hrvatski državni i pravosudni vrh. Naime, Zagorec tvrdi da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić od njega tražio milijun i pol eura mita kako bi odustao od optužbe. Novac je, tvrdi Zagorac, trebao biti isplaćen u tri dijela, po 500.000 eura svaka transakcija, a obavijest o tome gdje i kako će biti isplaćen trebala je biti plasirana preko šifriranih rečenica i poruka u Dnevniku HRT-a. Zagorec je Perkoviću plasirao dokument, za koji državna vlast tvrdi da je falsificiran, u kojem stoji da je premijer Sanader deponirao 19 tona zlatnih poluga na Britanskim djevičanskim otocima. Prema informacijama kojima raspolaže Jutarnji list, isti papir Zagorčevi suradnici nudili su nekim hrvatskim medijima još prije nekoliko mjeseci. Objavljivanje je odbijeno zbog očigledne sumnje u autentičnost. Osobito je bitno da Zagorec i njegovi suradnici kažu, što su prenijeli i neki hrvatski mediji, da je Mesićev savjetnik za sigurnost Saša Perković prvi pokazao

U posljednjih deset dana na području grada Splita koje pokrivaju Prva i Druga policijska postaja, zabilježeno je čak 48 provala u stanove, što znatno odskače od uobičajenog prosjeka, pise Slobodna Dalmacija. Pošast provaljivanja u stanove zahvatila je u posljednje vrijeme cijelu Hrvatsku, a Split se trenutačno, prema broju počinjenih kaznenih djela teških krađa, očito nalazi na udaru bandi. Kriminalne skupine jednostavno i lako obijaju brave te iz stanova i kuća kradu najčešće novac i zlatninu. Policija je zbog svega navedenog pojačala ophodnje na terenu, kako policajaca u odorama, tako i onih u civilu. U pohodima kradljivaca nema pravila, operiraju po svim splitskim gradskim četvrtima. To znači da nitko nije posve siguran, osim stanara u novogradnjama u kojima su ugrađena blindo vrata ili stanova s dvostrukim bravama koje u startu provalnike odvraćaju od namjere. Policija zbog zaštite

Predsjednik Republike Stjepan Mesić obećao je generalu Vladimiru Zagorcu da će do 16. lipnja ove godine urediti da se tjeralica protiv njega stavi izvan snage, a Zagorec je zauzvrat trebao dati podatke o tajnim računima, privatizaciji, provizijama te sve to dokumentirati, pise Jutarnji list. Tvrdnje su to Vladimira Zagorca koje nam je prenio njegov zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak. Mesićevu je ponudu Zagorcu, kaže Hodak, izravno prenio predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost Saša Perković na sastanku u Beču 25. svibnja ove godine. Dogovor koji su postigli Zagorec i Perković audio je i video snimljen na dva DVD-a koji su predani austrijskoj istražnoj sutkinji. Hodak prenosi da je Perković precizirao kako ga zanima pretvorba, trgovina oružjem, sve o obitelji pokojnog predsjednika Tuđmana i tajni računi u inozemstvu za koje Zagorec zna. Kaže da je uz to išla i napomena da bi Zagorec morao proslijediti dokumente ili dokaze o autentičnosti. Prilikom sastanka u Banskim dvorima, Predsjednik je Zagorčevu prijatelju otvoreno rekao: ‘Neka Zagorec progovori o tajnim računima, privatizaciji, provizijama, trgovini oružjem, neka to dokumentira, a ja ću srediti da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odustane od daljnjeg progona’ - izjavio je Hodak.

Nakon opsežne kriminalističke obrade policija je došla do saznanja da je nesretni Jura Bajdo, kojeg je otela albanska mafija, ubijen. Tijelo je zakopano kod Petrinje. Kriminalistička obrada hrvatskih policajaca urodila je plodom. No, nažalost, vijesti su crne, pise Net.hr. Kako neslužbeno doznajemo, Jure Bajdo (22), Slovenac kojeg je otela albanska narkomafija s područja Hrvatske, je ubijen. Njegovo mrtvo tijelo pronađeno je zakopano kod Petrinje. Iako su uhićeni isprva na policijskom ispitivanju šutjeli, policajci su očito nekoga slomili, pa je propjevao. Policija se za sada nije službeno očitovala, a naknadno će utvrditi pod kojim je okolnostima i kojim oružjem mladić ubijen te je li doista organizirao svoju otmicu. Inače skupina je pala jer je policija prisluškivala mobitele. Iskusni kriminalci vodili su samo po jedan razgovor, a potom su mobitele bacali. Nakon službenog policijskog priopćenja bit će poznato više detalja.

Pripadnici Antiterorističke postrojbe Lučko u srijedu su izveli upade u nekoliko stanova i kuća na području Zagreba pise Jurarnji list, i to u sklopu tajno pripremane potrage za 21-godišnjim Slovencem Jurom Bajdom (21), sinom Iztoka Bajde, jednoga od direktora naftne tvrtke Petrol i člana Nadzornog odbora slovenske tvrtke Geoplin. Operacija hvatanja otmičara počela je u utorak, 19. lipnja, kada su ljubljanski policajci obavijestili zagrebačke kolege da je na njihovu području otet mladić za kojeg se traži otkupnina od 200.000 eura te da novac, po uputi otmičara, treba donijeti na područje Zagreba. U akciju hvatanja otmičara ukljucili su se inspektori Odjela organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke, a uključeni su i operativci zagrebačkog centra SOA-e te specijalci Antiterorističke postrojbe Lučko. U sklopu potrage za otetim mladićem, u srijedu poslijepodne pretraženi su stanovi na području Zagreba. Službeno nitko jos nije mogao potvrditi pretpostavku da su otmičari prevezli otetog mladića na teritorij Hrvatske, neslužbeno, hrvatski su specijalci oslobodili mladića.

Ljubo Pavasović Visković, odvjetnik okrivljenog Ivana Gotovca, protagonista korupcijske afere u Fondu za privatizaciju, poslao je pismenu molbu Županijskom sudu u Zagrebu. Ta molba najavljuje da bi se afera u HFP-u mogla dodatno zakomplicirati, pise Nacional. Gotovčev odvjetnik zatrazio je da mu se odobri uvid u sadržaj memorije Gotovčeva kompjutera, jer misli da bi se u tom kompjuteru mogli pronaći i neki tragovi koji bi mogli olakšati položaj optuzenog Gotovca. Gotovac je svom odvjetniku ispričao da nije odgovoran za ono za što ga sumnjiče, doznaje se iz izvora bliskog istrazi, te mu je rekao da je u spornom slučaju vezanom uz privatizaciju tvrtke Dalmacijavino, ali i provođenje stečajnog postupka u tvrtki Laurus, isključivo slijedio upute koje je dobivao iz vrha Vlade. U prilog svojim tvrdnjama rekao je svom odvjetniku da u njegovu kompjuteru postoje i e-mail poruke koje to mogu potvrditi. Gotovčev kompjuter je 19. lipnja zaplijenila policija,

Pentagon, americko ministarstvo obrane bilo je prije par dana cilj napada hackera, vise od 20 godina pokusavaju hackeri prodrijeti u racunalni sistem Pentagona. Prije 20 godina, tocnije 23 lipnja 1987. godine njemacki hacker pod imenom “Urmel” uspio je sebi otvoriti put u racunalni sistem americkog ministarstva obrane i mjesecima krasti najcuvanije podatke SAD-a. Uz pomoc racunala i modema te nekolicine svojih prijatelja iz njemackog grada Hannovera “Urmel” je vazne podatke americkog ministarstva prodavao Rusima, izmedju ostalog podatke o ucinkovitosti kemijskog i bioloskog oruzja, ratne planove NATO-a, te plan o podrsci clanova u slucaju rata. Urmel je podatke preko svoje veze pod imenom “Sergej” prodavao Rusima u istocnom Berlinu, no hacker je dosao na ideju da Rusima proda svoja saznanja kako prodrijeti u racunala Pentagona, cijena je bila jedan milijun njemackih maraka. No do ovoga posla nije doslo zbog “bizarnih” 75 centi i americkog racunalnog strucnjaka pod imenom Clifford Stoll. Stoll je u ono vrijeme radio u jednom americkom institutu kao sistem administrator, kontrolirajuci telefonske racune otkrio je gresku od 75 centi

Desetak službenika poslovnice Splitske banke u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici tijekom posljednje tri godine lažnim kreditima ukrali su više od 10 milijuna kuna, pise Vecernji list. Za tu prijevaru nitko od sudionika nije priveden. Radnici cijele jedne smjene odobravali su kredite koje nitko nije zatražio koristeći lažiranu dokumentaciju o prihodima. Osobne iskaznice, koje su im bile potrebne za kreditnu dokumentaciju, vješte varalice kupovale su za tisuću ili dvije tisuće kuna od zagrebačke sirotinje. Potom bi dokumente kopirali i ulagali u kreditne dosjee. Mehanizam krađe bio je gotovo savršen pa je interna bančina kontrola za prijevaru doznala tek u travnju, kada su “poduzetni” djelatnici u džepove već strpali oko milijun i pol eura. Da bi dobili na vremenu i osigurali sebi rad, bez straha da će biti odmah otkriveni, djelatnici su, osim kredita i tekućih računa, na imena beskućnika automatski odobravali i revolving kartice, s odgodom plaćanja na dvije

Suradnici USKOK-a u antikorupcijskoj akciji Maestro, Rus Mihail Mošnogorskij i Joško Kuzmanić, pokušali su ostvariti suradnju i s umirovljenim generalom Vladimirom Zagorcem, koji u Austriji čeka odluku o izručenju Hrvatskoj. Mošnogorskij i Kuzmanić, predstavili su se kao investitori zainteresirani za neke poslove Zagorčevih poduzeća. Preko posrednika su dogovorili susret sa Zagorčevim suradnicima u Zagrebu, odvjetnikom koji ga zastupa i direktorom tvrtke Molteh. Susret se dogodio u jednom zagrebačkom hotelu, gdje su USKOK-ovi pouzdanici navodno preuzeli dokumentaciju o uvjetima prodaje Molteha. No, čini se do suradnje nije došlo i da daljnjih pregovora nije bilo. Svoju već iznesenu obranu danas je dopunio Ivan Gotovac, dopredsjednik za sektor prodaje, koji je ponovno isticao da je u sve detalje oko privatizacije Dalmacijavina bio upućen potpredsjednik

Austrijski bracni par Helmut i Inge Hartner iz Linza radovali su se odmoru u Hrvatskoj, no na kraju im je boravak u Hrvatskoj postao ruzan san. Bracni par Hartner odsjeo je u kampu Koversada u Istri, tu im je trebala biti baza za njihove voznje biciklom po Istri. Vec prvu noc austrijski turisti bili su bezkrupolozno omamljeni sprejom i opljackani, a po izjavi koju je Inge Hartner dala listu Kleine Zeitung, primjetila je nocu osobe odjevene u crno koje su uzimale njihove skupe bicikle i radile premetacinu njihovih torbi, no nije se mogla pomaknuti, a ni vikati ili pozvati pomoc. Slijedece jutro kada su prijavili kradju vlasniku kampa, on im je odmah odgovorio da on nije osiguran, austrijski bracni par takodjer je razocaran i radom policije koja im nije pruzila nikakvu pomoc, cak nisu ni slucaj austrijskih turista protokolirali, a kamoli mu pridali nekakvu vaznost, izjavila je Inga Hartner. Nije im preostalo nista drugo

Josip Matanovic nagrizen sumnjom da ga prisluškuju, požurio je u kafić Aurea, preko puta HFP-a. Ne sluteći da će ondje popiti kavu sa suradnikom USKOK-a s kojim je već dulje bio u poslovnom odnosu, u Aurei je Matanović u džep sakoa stavio kuvertu s posljednjih 50.000 eura mita. U akciji je prikupljeno čak 40.000 stranica materijala sa sadržajima tajnih praćenja. USKOK je imao dva suradnika, Rusa Mihaila Mošnogorskija te Joška Kuzmanića koji su prema ljudima iz Fonda nastupali kao poslovni ljudi zainteresirani za kupnju nekretnina i poduzeća. Samo kroz poslovne aranžmane s ovom dvojicom USKOK-ovih suradnika, ljudi iz Fonda za sebe su uzeli ili ugovorili preko tri milijuna eura mita. Za namjestanje poslova Matanovic je trazio pet posto od vrijednosti ulaganja, ne od vrijednosti nekretnine, nego pet posto od budućeg posla, pa je tako za jedan posao trebao dobiti 1,7, a za drugi 1,35 milijuna eura.