Smjernice za upravljanje kreditnim rizikom koji proizlazi iz plasmana stanovništvu, koje je nedavno objavila Hrvatska narodna banka, najviše su bure izazvale zbog preporuke bankama da povecaju omjer odobrenog kredita i hipoteke na 1:1,35. No u Smjernicma ima još zanimljivih preporuka. Jedna se odnosi na u zadnjim godinama prevladavajucu praksu nekih banaka da sve više pristaju davati kredite, pogotovo stambene, a da pri tomu zaboravljaju na nekadašnje pravilo da mjesecna rata zajma ne premaši trecinu place, vec traže puno mekše opcije. Tako banke pri odobravanju zajma egzistencijalni minimum (novac koji preostaje gradaninu nakon što mu se od primanja odbije rata za kredit) odreduju na razini od 1200 do 2400 kuna za samce, a od 5200 do 5400 kuna za cetveroclanu obitelj. I pri tome im više nije bitno da je taj novac stalni prihod od sigurnog posla, vec se zadovoljavaju i prihodima iz nestabilnih honorarnih primanja. Jednako tako, banke ne uzimaju u obzir niti stanje minusa na tekucem racunu ili drugih kreditnih kartica i financijskih obveza klijenata. To znaci da za kredit za stan od 80 tisuca eura za koji se placa godišnja rata od tri tisuce kuna samac može imati placu od 4200 do 5400 kuna, zavisno od banke do banke. I kredit ce im unatoc vrlo lošoj racunici bankarskog osiguranja od rizika biti odobren. Cak štoviše, mogu dio od tih prihoda imati dijelom od honorarnih poslova i kredit ce im svejedno biti odobren. Za cetveroclanu obitelj bit ce za takav kredit dovoljna zajednicka obiteljska primanja od 8300 ili 8500 kuna, a koja takoder mogu biti dijelom u honorarnom obliku. Nije cudno stoga što u Hrvatskoj potražnja za kreditima, pogotovo stambenima, ne jenjava. No, zahvaljujuci tako umjetno i rizicno održavanoj potražnji, nerealno rastu i cijene nekretnina, a upravo je to ono što brine centralnu banku, jer kada jednom krenu silazno, cijela zgrada osiguranja može se urušiti. Iskustva iz “svijeta” govore da su zahvaljujuci nerealnoj kreditnoj ponudi i na njoj pumpanoj potražnji rasle cijene nekretnina, a onda u jednom trenutku pocele naglo padati. Nakon toga gradani i tvrtke koji iz nekog razloga ne bi mogli više placati kreditne rate nisu mogli zajam isplatiti ni prodajom nekretnine koja je naglo pojeftinila, pa bi uslijedili brojni bankroti. U takvim uvjetima ni banke se ne mogu naplatiti od prodaje nekretnine, jer bi dobiveni novac bio nedostatan. Nakon što je jedan dnevni list objavio kako je Marija Mijatovic Jakšic, izvršna direktorica Sektora bonitetne regulative i nadzora banaka, ustvrdila da ce HNB nametnuti provedbu Smjernica bankama, Davor Holjevac, viceguverner HNB-a zadužen za taj sektor, kazao nam je da je ona bila pogrešno citirana. Smjernice HNB-a imaju samo konzultativni karakter, one su strucno mišljenje središnje banke o toj problematici, pa nametanja nece biti”, rekao nam je Holjevac.

Slobodna Dalmacija