Iako je nezahvalno prognozirati kakva ce doista biti za ponedjeljak najavljena javna objava Europskog suda u slucaju štediša Ljubljanske banke, ona ce u svakom slucaju biti pomak u rješavanju sudbine oko 130 tisuca hrvatskih štediša koji potražuju oko 150 milijuna eura glavnice i još bar 360 milijuna eura kamata. Tom iznosu valja pribrojiti i oko 300 milijuna eura duga Ljubljanske banke hrvatskoj državi. Pritom je rijec o štedišama Ljubljanske banke Zagreb koji su svoje štedne uloge iz te banke prenijeli na neku od hrvatskih banaka i kojima je onda novac isplatila Hrvatska. Odvjetnici Milivoj Žugic i Zvonko Nogolica, koji sporove u ime troje hrvatskih štediša vode od 1997. godine, isticu da sutrašnju odluku u Strasbourgu cekaju svi slicni predmeti. Tehnologija Suda je, isticu, takva da u jednom predmetu prvo razjasne stvari, a onda ce se ostali predmeti riješiti suglasno toj odluci. Moguca prva pozitivna presuda u Strasbourgu u korist hrvatskih štediša mogla bi pokrenuti lavinu tužbi protiv države Slovenije. Odvjetnici isticu da su odštete za povredu prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava od minimalno 10 tisuca eura do cak 12 milijuna eura po ošteceniku. To znaci da bi Slovenija, u slucaju tužbe svih 130 tisuca hrvatskih štediša, mogla biti kažnjena s najmanje 1,3 milijarde eura odštete. Prema ocjeni pravnih strucnjaka, upravo je to razlog da se pitanje štediša Ljubljanske banke još drži u domeni politike. Lavina tužbi za Sloveniju bi znacila ekonomsku katastrofu, a za Novu ljubljansku banku vjerojatno i bankrot. Grupa NLB lani je raspolagala aktivom od oko 12 milijardi eura.  Iako presuda Suda za ostale štediše nece imati automatske efekte, ona bi bila snažan pritisak na Ljubljansku banku da sve riješi jednako ili u paketu. Nije iskljuceno da ce od Slovenije biti zatraženo da promijeni Ustavni zakon iz 1994. kojim je štedišama onemoguceno da svoja potraživanja naplate u Sloveniji. Nadu u takvu presudu daje i cinjenica da je Europski sud odbacio svih osam prigovora Slovenije koja je svim pravnim sredstvima pokušala osporiti mjerodavnost Suda dokazujuci da je pitanje stare devizne štednje ponajprije sukcesijsko. Slovenija je, medu ostalim, pokušala uvjeriti Sud da je devizna štednja u bivšoj SFRJ bila iluzija.

Jutarnji list