Ucestale sitne kradje kupaca, zaposlenika i dobavljaca uzrokuju trgovackim lancima i drugim maloprodajnim tvrtkama u Hrvatskoj ukupno oko pola milijarde kuna gubitka godišnje. Iako službenim podacima o vrijednosti ukradene robe ne raspolažu ni MUP, Hrvatska gospodarska komora, HUP-ovo Udruženje trgovaca, ni Sindikat trgovine Hrvatske, a trgovacki lanci ne žele ih objavljivati, procjenjuje se kako se stopa krada krece oko jedan posto ukupnog prihoda u maloprodaji, koji je u Hrvatskoj, prema podacima FINA-e, prošle godine iznosio 57,6 milijardi kuna. Kradje u vecim, bolje osiguranim trgovackim centrima redovito odnose barem 0,5 posto prihoda i uzimaju se kao neizbježan gubitak u poslovanju, a granica od jedan posto vec se smatra alarmantnom. No, stopa kradja zna biti i viša od 1,5 posto, narocito u manjim trgovackim objektima, u kojima se uobicajeni gubitak krece oko jedan posto prihoda. Prema podacima prikupljenim prošle godine od 423 europska maloprodajna lanca, krade na Starom kontinentu odnose godišnje oko 31 milijardu eura, pri cemu je stopa u odnosu na promet najveca u Velikoj Britaniji, gdje iznosi 1,59 posto, a najniža u Švicarskoj s 0,89 posto. Od tri glavne kategorije lopova, u Europi na kupce otpada 48 posto krada, na osoblje 29 posto, a na dobavljace sedam posto. U Hrvatskoj se vecina velikih trgovackih lanaca, sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i internim pravilnicima, protiv krada bori uvodenjem službi osiguranja, protuprovalnim sustavima, skupim sustavom zaštite trgovackih artikala, te videonadzorom koji prate zaštitari. Uz sve navedeno Mercator je nedavno uveo i jednu novinu - skuplje odjevne predmete u prodavaonicama Modiana zaštitio je lancima i lokotima. Europska praksa jest da se, uz sve mjere predostrožnosti, iznimno skupi odjevni predmeti, kao što su bunde i kožni kaputi, dodatno osiguravaju tankim lancima koji se provlace kroz rukav odjevnog predmeta. Veliki problem trgovackim centrima stvaraju recidivisti - osobe koje su nekoliko puta uhvacene u kradi, buduci da hrvatski zakoni ne dopuštaju trgovcima da primijene recept stranih maloprodajnih lanaca gdje se fotografije tih pocinitelja, uz popis ukradenih stvari, stavljaju na oglasnu plocu ili se lopovima zabranjuje ulazak u trgovacki centar. Ovisnicima, koji kradu radi preprodaje, ranije su vrlo atraktivni bili kava, bajadere, nivea kreme i viski, no posljednjih godina oni najcešce kradu skupe žilete, duracell baterije, a umjesto alkoholnih pica sada je u trendu maslinovo ulje koje je poskupjelo 50 posto. Kradu se i skuplji sirevi i cajne kobasice, pa ih trgovci sve više uklanjaju iz hladnjaka otvorenog tipa. Studentice najcešce kradu kozmetiku, srednjoškolci žestoka pica, dok srednjoškolke, osobito subotom, vole alkohol u malim bocicama. Žene izvuku iz kutija grudnjake, a djeca i dalje kradu lizalice i druge slatkiše. Najcešce se krade trpanjem u jakne i hlace, rjede metodom “zdrpi i briši”, a raširen je nacin uz pomoc vrecice s ranije kupljenim proizvodima, u koju se kriomice ubacuje s police. Istancanija je metoda krade prilikom vaganja voca ili povrca, kada se, nakon što vaga izbaci naljepnicu, u vrecicu ubaci još pokoji krumpir ili jabuka. Takoder, kada je neki proizvod na akciji, pa je originalni bar kod prekriven naljepnicom s povoljnijom cijenom, kupci je znaju skinuti i staviti na slican proizvod istoga proizvodaca, ali koji nije na akciji. U primitivne metode lopovluka spada, primjerice, krada cokoladice koja se pojede na licu mjesta. Za razliku od navedenih stvari, koje se uvijek kradu, kažu trgovci, gotovo nikada se ne kradu slani štapici i cipsevi, mineralna voda i pivo, tjestenina i toaletni papir.

Slobodna Dalmacija