Americka vojska prodire prema Bagdadu, nebo nad gradom puno je dima, crnih oblaka, americki tenkovi tipa Abrams ciji projektili brzinom od 1100 m/s probijaju iracke bunkere nadiru nezadrzivo prema gradu. Projektili koji su u mogucnosti da bez problema probiju betonski zid debljine 1 metra, a zatim aktiviraju svoje eksplozivno punjenje, snagu ovim projektilima daje obogaceni uran, iracki teritorij na kojem je prema procjenama ispaljeno oko pola milijuna ovakvih granata najvise u gradovima, industrijskim podrucjima, poljoprivrednim zemljistima postao je novi Cernobil. Posljedice su dalekosezne, kontaminirano tlo jos godinama ce polagano ubijati naseljeno stanovnistvo, tiho i daleko od ociju zapadnog svijeta. No postoje i drugi scenariji u kojima je ekologija postala strateski cilj vojnog napada, 1999 godine za vrijeme napada NATO snaga na Srbiju grad Pancevo postao je simbol nove vojne doktrine koja predvidja rusenje kemijskih postrojenja sa ciljem izazivanja panike i slamanja otpora protivnika vrlo jeftinim vojnim sredstvima. Nakon sto je unistena tvornica u gradu je nastala neopisiva panika, crni dim sa mnogo otrovnih plinova prekrio je nebo nad gradom, svi koji su mogli pobjegli su iz grada, oni koji su ostali udisali su Etilendiklorid i ostale otrovne plinove. Posljedice: glavobolja, malaksalost, krvava stolica, a na duzi period i rak, tako da je danas Pancevo sindrom postao sinonim u medicini koja obradjuje posljedice i zrtve izazvane ratnim razaranjima kemijskih postrojenja. Iako je direktna upotreba kemijskih sredstava u ratu zabranjena raznim konvencijama ipak kao sto vidimo na ovim slucajevima da vojna doktrina ne preze od unistavanja prirode. Malo ljudi je takodjer upoznato sa time da je za vrijeme bombardiranja Srbije bilo i ispustanja neiskoristenih bombi i projektila u Jadran, tako je NATO proglasio sigurnosnu zonu 28 milja od Venecije. Koliko je jos neiskoristenog vojnog materijala zavrsilo u Jadranu ne zna nitko, a naravno nema nikakvih pouzdanih podataka. Posljedice mogu biti pogubne za predstojece generacije. Njemacka danas u Sjevernom moru ima velikih problema sa 50,000 tona zaostalog ratnog materijala koji je zavrsio na dnu mora jer je oklop raznih eksplozivnih kao i otrovnih sredstava djelovanjem morske vode postao tanji od covjecje koze. Tako da dolazi do detonacija mina, eksplozije torpeda kao i istjecanje nervnih plinova poput Tabuna. Dolaskom novih modernijih vrsta oruzja staro mora napustiti skladista, americka vojska svake godine uprilicuje aukcije na kojima se rjesava zastarjelog oruzja, a pri tome i nesto zaradi, najvecim dijelom to oruzje kupuju siromasne zemlje treceg svijeta. Zbrinjavanje zastarjele vojne tehnologije postao je pravi problem, Rusi su to rjesavali na najeftiniji i najjednostavniji nacin tako da su isluzene projektile jednostavno zakopali u zemlju, tako na primjer mjesto Leonidovka jugoistocno od Moskve je mjesto na kojem ne raste nista, mjesto koje je postalo deponij isluzene vojne tehnike. Prema procjenama Rusija ima jos oko 40,000 tona vojnog otpada koji danas lezi u vojnim skladistima, napustenim bazama, kasarnama, sumama nezasticen i neevidentiran od strane vojske. Perzijski zaljev je u potpunosti kontaminiran zato sto je Sadam Husein naredio pustanje 6 milijuna barela nafte u zaljev misleci da ce tako unistiti postrojenja protivnika za proizvodnju pitke vode. Vojni avioni zaustepljeni su sa 25% u godisnjoj potrosnji kerozina, vojni avion trosi u prosjeku 5 puta vise goriva od putnickog aviona, ne samo sto trosi vise kerozina vec i zagadjuje okolinu jer kerozin namjenjen vojnim avionima sadrzi tzv. JP-8 (Jet Propelant) ili dodatak koji sprecava zaledjivanje goriva, a inace je vrlo otrovan. Najveci ekoloski riziko su naravno atomske bombe koje danas posjeduju i siromasne zemlje sa nestabilnim institucijama vlasti, a mnoge kao Iran imaju zelju da ih sto prije proizvedu. Prema procjenama strucnjaka vise ljudi umire nakon eksplozije uslijed posljedica zahladjenja koje nastaje zbog milijuna tona prasine koja se dize u atmosferu kao posljedica eksplozije atomske bombe i tamo mjesecima sprecava prodor sunceve svjetlosti.