Marjan Podobnik, šef Slovenskog nacionalnog saveza, stranačkog tijela Slovenske pučke stranke (Marjan je brat Janeza Podobnika, aktualnog ministra okoliša u Vladi RS op.a.) i direktor Zavoda, 25. lipnja, ponovo je, po uzoru na birtijaša Joška Jorasa, od kojeg je i preuzeo vođenje Saveza, krenuo u osvajanje hrvatskog teritorija. Mali Velikoslovenac Podobnik, ovaj je put narisao zemljopisnu kartu, u kojoj je kao slovenski teritorij ucrtao lijep komad hrvatske zemlje, i tako jednim potezom riješio sva “sporna” granična pitanja. Osim cijele Savudrijske vale, i dijela Istre, Podobnik je svojom kartom riješio i pitanje sjeverne hrvatsko - slovenske granice, pa je tako uz dobar dio briježnog Međimurja koji je ušao u sastav Slovenije, velik komad zemlje uz granicu na Muri pripojio našim europskim susjedima. Hrvatska državna politika s podsmijehom je reagirala na najnoviju Podobnikovu provokaciju, pa je tako premijer Sanader “slučaj” nazvao lakrdijom, predsjednik Mesić pozvao je Slovence da pitanje granica riješimo onak “po seljački”, na sudu. Podobnikove egzibicije glupošću je nazvala i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, koja je u utorak boravila u Međimurju. Uglavnom, Grabar Kitarović, zaključila je da takve provokacije poojedinaca treba ignorirati, a ne im pridavati nacionalnu važnost, dodavši da iz tog razloga Hrvatska neće reagirati prosvjednom notom. Spremni smo ići na međunarodnu arbitražu, jer imamo vrlo jake i neoborive argumente za svoje stavove, zaključila je ministrica. Tek nešto suzdržanija, ministrica je isto ponovila i na javnoj tribini nakon sastanka, dodavši kako na provokacije nećemo odgovarati provokacijama, već ćemo sve nesuglasice sa susjedima riješavati diplomatski, uz upozorenje da su prvenstveni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske punopravno članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, razvijanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje u jugoistočnoj Europi i jačanje ugleda Hrvatske u međunarodnim okvirima.

Štrigova, Grabrovnik, Železna Gora, Sveti Urban… Tukaj je Slovenija

Zanimljiva je cijela Podobnikova karta, za nas su ipak najzanimljiviji “sporni” dijelovi Međimurja, pise list Medjimurje koji bi, po Podobniku trebali biti slovenski. Prije svega radi se o Štrigovi i okolici, koja je, kako piše Podobnik, nakon oslobođenja 1947. godine, pripala Hrvatskoj, iako je taj prostor bio dio slovenskog upravnog i političkog prostora. Nametnuta granica, tumači Podobnik svoju kartu, razdijelila je teritorij s slovenskim autohtonim stanovništvom, iako je u svim pogledima spadao pod Ljutomer. Slovenski upravni i politički prostor prije drugog rata obuhvaćao je, navodi Podobnik, Štrigovu, Veščicu, Rabodje, Raskrišku Grabu, Banfi, Jalšovec, Čaber, Stanetinec, Leskovec, Grabrovnik, Urban, Železnu Goru, Globoko, Šafarsko, Leskovščak, Vesčićki Vrh, Krpec, Krče, Kozlovščak, Goričicu, Pernjak, Martinovski Breg, Orehovščak, Rim, Prekopu, Vušivščak, Rimščak, Vrbovicu, Mali Slatnjak, Veliki Slatnjak, Trnovščak, Ciganjščak, Gibinščak, Šafarščak i Razkrižni Vrh, Raskrižje i Gibinu.

Mura je također Slovenska

Podobnikovi apetiti oko Mure također su prilično veliki, ne priznaje drugu granicu osim one po sredini rijeke, a pritom se poziva na 1931. godinu (Dravska Banovina). Ne treba ponovo spominjati što to znači za područje kod Svetog Martina na Muri i Murskog Središća. Ali, spušta se Podobnik i nizvodno, sve do tromeđe u Općini Podturen. Geografski, slovenski kartografi to podrručje opisuju kao prostor između Pinca i Murske Šume do tromeđe, na slovenskoj i Ferketinca, Podturna i Novakovca, na hrvatskoj strani i smatraju da se radi o jednostranom prisvajanju dijela slovenskog teritorija u k.o Pince, na desnoj obali Mure. Hrvatska je taj dio upisala u svoj katastar, dok dio sporazuma koji bi bio povoljan za Sloveniju nikada nije realiziran. (Podobnik misli na Geodetski sporazum iz 1956. godine op.a.). Ali ni to nije sve. U svojem zaključku, autori karte već najavljuju i druga “sporna područja” koja će biti obrađena u dopunjenom izdanju karte, odnosno u drugim publikacijama, koje su već u pripremi. A zašto je izdana ova karta? Zato jer su, kako piše na poleđini karte, slovenski nacionalni teritorij Hrvati potiskivali na sjever na štetu Slovenaca. Bilo naseljavanjem, bilo upravnim promjenama ili nasilnim prisvajanjem. To se događalo i u ratu i u miru, to s edogađalo nakon 1945. godine i nakon 1991. godine, a to se događa i danas, 2007. godine. Zaista, prava lakrdija. Pogledajte video slovenske televizije.