Tržište rada u proteklom mjesecu bilo je najviše zaniteresirano za struke poput programera, servisera racunala, sistem administratora. Raste interes i za struke u wellness sadržajima, te su bili traženi fizioterapeuti, fitness treneri te prodajni manageri u zdravstvu. Blago raste potražnja za honorarnim i studentskim poslovima, dok je trend zapošljavanja u inozemstvu i dalje u padu. Vidljiva velika potražnja za radnicima u kategorijama poput gradevine i arhitekture, donosi web portal Moj Posao.
Tu je bilo i najviše deficitarnih zanimanja, odnosno potražnja za kadrom u ovim stukama bila je veca od ponude. Neka od najcešcih deficitarnih zanimanja su: projektant, pomocni radnik u gradevini, arhitekt, skladištar, strojobravar, montažer, komercijalist. U kategorije suficitarnih zanimanja pak pripadaju: pravnici, ekonomisti, zaposleni u odgoju djece i obrazovanju, profesori stranih jezika, te tajnice.
Analizom ponuda za zaposlenje, najviše ih je bilo za posao na neodredeno vrijeme, i to 61 posto. Najviše se tražila srednja strucna sprema od buducih zaposlenika. No osim stupnja obrazovanja, poslodavci sve više ocekuju od posloprimaca kvalitetno znanje stranog jezika, pa cak i više njih. Najviše se traži znanje engleskog i njemackog jezika. Poznavanja rada na racunalu sljedeca je kategorija koju posloprimci trebaju zadovoljavati.
Podatak po kojemu je broj sklopljenih kupoprodajnih ugovora tijekom ovoga ljeta prepolovljen u odnosu na 2005. godinu, upucuje na zakljucak da su cijene nekretnina na otocima dosegnule plafon - kaže Jasminka Biliškov, direktorica agencije Biliškov nekretnine, nakon što smo je zamolili za komentar astronomskih cijena kuca i zemljišta na hrvatskim otocima. Cijene nekretnina formiraju prodavatelji, a u situaciji kad je promet u padu, one jednostavno ne mogu rasti, pojasnila je direktorica Biliškov, dodajuci pritom kako je znacajan pad prometa zabilježen ne samo u Splitsko-dalmatinskoj nego i u ostalim županijama duž Jadrana. 
Kradljivci po trgovinama u SAD-u postaju sve kreativniji piše Wall Street Journal, objašnjavajuci zašto su gubici uzrokovani kradama narasli na 37 milijardi dolara u 2005. sa 31 milijarde u 2003. Prosjecni iznos ukradene robe narastao je sa 265 dolara 2003. na 855. u 2005. godini. Lopovi vrlo cesto izraduju bar kodove s nižom cijenom, u trgovini ga nalijepe na proizvod koji potom legalno provuku kroz blagajnu. Krivotvore se kuponi za popuste i izraduju lažne kreditne i potrošacke kartice. Polovina krada otpada na zaposlene, druga polovina na kupce, od kojih se mnogi kradama bave profesionalno, organizirani i u vece grupe.
Ideja, koju finski Start-Up 
Tijekom rujna i listopada britanska internetska stranica 
Popularnost on-line videa zlonamjerno se koristi pomocu zamki zamaskiranih u Windows kodeke - kompresore datoteka potrebne za pokretanje nekih videoformata. Kako izvještava BBC, neki od tih kodeka omogucavaju korisnicima da pokrenu odredene vrste web-videa, medutim u sebi nose i zamaskiranu pošast zvanu spyware i adware. Drugi, pak, tvrde strucnjaci, otvorene su podvale i cilj im je samo inficirati žrtvu s programima za kradu podataka. Svatko danas gleda filmove na svojem racunalu, kaže David Robinson, voditelj u britanskoj sigurnosnoj tvrtki Norman Sandbox. Dok stranice kao što su YouTube i Revver pokušavaju korisnicima olakšati gledanje on-line videa, mnogi od clipova koji se skidaju s interneta zahtijevaju dodatni softver zvani kodek kako bi ih se moglo pokrenuti. Robinson kaže da danas mnoge sigurnosne tvrke evidentiraju primjere u kojima spyware i adware tvrtke iskljucuju pakete softvera koji su nužni za zajednicki rad mnogih popularnih kodeka ili samo imaju jedan koji je potreban za pokretanje odredenog clipa. Neki od tih kodeka nužni su za pokretanje clipa, medutim drugi samo stvaraju neugodnosti i štete. Neki zlonamjerni kodeci dosaduju korisnicima s pop-up oglasima, dok drugi bez znanja korisnika u pozadini instaliraju tzv. keyloggere uz pomoc kojih kradu povjerljive podatke. Antispyware tvrtka Sunbelt Software otkrila je jedan kodek koji je pronalazio izmišljene sigurnosne probleme na racunalu i koji je potom zahtijevao 
Njemacka policija istražuje razloge iznenadnog raspadanja na sitne komadice više od 1.000 novcanica u iznosu od pet do 100 eura, nakon njihova preuzimanja iz bankomata, te sumnja na namjernu ili nenamjernu uporabu kiseline. Nikad do sada nismo vidjeli nešto slicno, rekao je glasnogovornik Bundesbanke Wolf-Rüdiger Bengs. Prvi je slucaj prijavljen još u lipnju u Berlinu. Dosadašnji testovi pokazali su da su novcanice natopljene jakom kiselinom, a iz Bundesbanke iskljucili su probleme u procesu tiskanja. U ovome je trenutku nejasno je li rijec o nenamjerno pocinjenoj šteti ili o necijoj svjesnoj manipulaciji”, rekao je Bengs. Njemacki list 
Njemacki diskontni lanac prehrane Lidl otvorit ce 23. studenoga prvih trinaest trgovina u Hrvatskoj u kojima ce biti zaposleno oko 400 radnika. Cak tri trgovine bit ce otvorene u Zagrebu. Istoga dana svoja vrata otvorit ce i trgovine u Velikoj Gorici, Varaždinu, Bjelovaru, Sisku, Petrinji, Daruvaru, Novoj Gradiški, Koprivnici, Jastrebarskom te Ðurdevcu. Ulaskom na hrvatsko tržište, gdje se planira otvaranje 150 prodavaonica, Lidl proširuje svoju zastupljenost i u ovom dijelu Europe. Lidl nudi sve što kupac u Hrvatskoj ocekuje od moderne trgovine prehrane: preglednost ponude, odlicnu kvalitetu, svježinu, cistocu na svojim prodajnim mjestima, ljubaznost i naravno poslovicno niske cijene. To su osnovna nacela našega poslovanja koja su u središtu našega djelovanja na svakome tržištu, rekao je povodom najave otvaranja novih ducana Bojan Luncer, predsjednik uprave Lidl Hrvatska. Do konca 2006. godine otvorit ce se još dva prodajna mjesta, u Osijeku i Ðakovu, a ukupan broj zaposlenih popet ce se na oko 700 osoba. I u sljedecoj godini Lidl Hrvatska namjerava nastaviti sa snažnom ekspanzijom, pa se tako planiraju otvoriti i prve trgovine u Dalmaciji, Kvarneru i Istri. Iz ovog trgovackog lanca, koji ima i vše od 7000 trgovina u 22 zemlje Europe, najavljuju da ce hrvatski proizvodi zauzimati važno mjesto u njihovu asortimanu. Lidl u Njemackoj ekspandira 
Youtube je osnovan u veljaci 2005 i odmah je zapocela popularnost tog sajta iako je ideja bila poznata vec od prije. Youtube je bio sajt koji je vec poznatu ideju uspjesno sproveo u djelo i zapoceo sa video sharing-om. Popularnost sajta je rasla jer je Youtube dozvoljao nekompliciranu registraciju i distribuciju video materijala. Popularnost mu je donio i poznati video 
Americka obavještajna zajednica otkrila je svoju tajnu verziju Wikipedije i tvrdi da je ova popularna on-line enciklopedija, koja je poznata po svojoj otvorenosti svima, kljucna za buducnost americke špijunaže. Direktor Nacionalne obavještajne agencije (DNI) John Negroponte predstavio je Intellipediju, koja obavještajnim analiticarima i drugim dužnosnicima omogucava da dodaju i mijenjaju sadržaje na povjerljivoj web-mreži Intelink, slicno kao što se to danas radi na puno poznatijoj mreži World Wide Web, piše Sydney Morning Herald. Intellipedia ima oznaku “top secret”, a trenutacno do nje može doci 16 agencija koje cine americku obavještajnu zajednicu. Otkada je predstavljena 17. travnja ove godine, do 1. studenoga narasla je na 28.000 stranica i 3600 registriranih korisnika. Manje restriktivne verzije sadržaja u ovom sustavu mogu se pronaci pod oznakama “secret” (tajno) i “sensitive but unclassified” (osjetljivo, ali ne i povjerljivo). Sustav je takoder dostupan administraciji za sigurnost transporta (TSA) te nacionalnim laboratorijima. Intellipedia se trenutacno koristi za prikupljanje glavnih obavještajnih izvještaja, poznatih kao nacionalne obavještajne procjene, primjerice o Nigeriji, kao i godišnjih izvještaja State Departmenta o terorizmu, rekli su dužnosnici. Sustav, zahvaljujuci kojemu su podaci dostupni tisucama korisnika koji ih na drugi nacin ne bi vidjeli, takoder je pobudio neke sumnje o mogucim sigurnosnim pogreškama. Dužnosnici tvrde da je format Wikipedije idealan za dijeljenje informacija medu razlicitim obavještajnim agencijama te da ce pridonijeti tocnijim obavještajnim izvještajima jer cijeli sustav omogucava širokom krugu dužnosnika da pažljivo ispitaju unesene materijale i kompletiraju ih podacima koji nedostaju. Drugim rijecima, omogucava im neprestano nadopunjavanje izvještaja na osnovi individualnih gledišta i razlicitih pogleda na stvari. Možda ce im Intellipedia pomoci i u izbjegavanju nekih krupnih grešaka koje se danas u SAD-u naveliko kritiziraju, kao što je primjerice greška americke obavještajne zajednice koja je procijenila da Sadam Husein ima velike zalihe oružja za masovno uništavanje.
