HDZ u ovom trenutku ima 66, a SDP 56 mandata. Na taj način HDZ je relativni pobjednik izbora no za sastavljanje vlade morat će osigurati podršku još 11 zastupnika iz Sabora. Za sastavljanje većine potrebno je 77 zastupnika. Sabor ima 140 zastupnika plus 8 zastupnika manjine i 5 dijaspore. Ukupno ih je 153, a 77 je, dakle, malo više od polovice. HDZ većinu može osigurati ako dobije 8 zastupnika koalicije HSS-HSLS, te najmanje još dva manjinska zastupnika, što je zasad najizvjesnije sa Srbima, koji su bili koalicijski partner i u prošlom sazivu. S prirodnim saveznicima (HNS, IDS) SDP ima 66 mandata. SDP zasad ima podršku trojice manjinskih zastupnika, Bošnjaka, Čeha i Mađara, pa se time penju na 69 zastupnika. SDP-u je dakle potrebna podrška još osam zastupnika, koju bi osigurali ako im se pridruže HSS i HSLS s osam mandata. No većinu mogu osigurati i ako dobiju pet manjinaca i, npr. četiri Glavaševa zastupnika, što je neobično, ali ne i nemoguće, budući su glavaševci najavili tehničku podršku vladi koja bi bila kontra Sanadera. Dakle, ne bi ulazili u koaliciju, ali bi glasali za nju. Već nakon objavljivanja prvih neslužbenih rezultata visoki su HDZ-ovi dužnosnici odbili bilo kakvu mogućnost koalicije s HDSSB-om. Oni smatraju kako bi ta stranka imala samo jedan uvjet za koaliciju, a to je onaj koji HDZ ne može ispuniti, radi se o oslobađanju Branimira Glavaša. U koaliciju ih ne planira uzeti ni SDP, pa je to jedina stranka za koju se već sada može tvrditi da će završiti u oporbi.

Trend koji se može vidjeti iz rezultata ovih parlamentarnih izbora je svakako želja birača za okrupnjavanjem i polarizacijom na političkoj sceni. Potpuni neuspjeh doživjele su sve nezavisne liste, pa čak i one koje su na čelu imale renomirana imena poput Nezavisne liste Tončija Tadića. Kada se tome pribroje loši rezultati HSU-a i HSP-a, lako je zaključiti da se hrvatska politička scena danas svodi na dvije velike stranke HDZ i SDP, te nekoliko manjih i regionalnih stranaka. Predizborne ankete, izlazne ankete i slična istraživanja koja su se pokazala potpuno nepreciznima.

Video - Po čemu pamtiti predizbornu kampanju?

Za gledanje potreban vam je Flash Player.

Tako je HSU-u predviđao golemi uspjeh na izborima, neka istraživanja su HSU promovirala u treću političku stranku u zemlji, da bi na kraju osvojili jedan mandat. U budućim kampanjama ta bi se djelatnost ipak trebala obavljati kvalitetnije, uostalom to je u svojem obraćanju naciji nakon objave prvih neslužbenih rezultata tražio i sam Ivo Sanader. Na kraju zaključak je jednostavan. HDZ je pobjednik izbora, SDP ima više mogućnosti za koaliciju, a ključeve Banskih dvora drže Josip Friščić i Đurđa Adlešić.