Studiju je izradio tim znanstvenika pod vodstvom komunikologa Thomasa Schnedlera s Hamburškog sveucilišta, a objavljena je ovog tjedna pod naslovom Zamka sadržaja. Novinarstvo u svijetu digitalnih medija. Na temelju intervjua sa strucnjacima i opširnih istraživanja komunikolozi predvidaju cetiri tendencije. Prvo ce kod odabira i oblikovanja tema sve vecu ulogu igrati emocionalnost. S tim u vezi ocekuje se i pojacana personalizacija apstraktnih pitanja. Kao drugo se ocekuje da ce bi se s novim tehnickim mogucnostima kao što je tv preko mobitela mogle nametnuti i specificne kratke forme emisija odnosno medijskih sadržaja. Dominirati ce plakativne i sve simplificiranije informacije koje se mogu vrlo brzo apsorbirati, te zabavni sadržaji. Mnogi medijski operateri strahuju da od sve veceg utjecaja marketinga i oglašavanja u ukupnoj medijskoj ponudi. A na cetvrtom se mjestu raspravlja o tome ne bi li se amaterski novinarski prilozi mogli uklopiti ne samo u privatne televizije nego i u javne. U studiji se kritizira i opceniti pojam content odnosno sadržaj koji se koristi za programe svih vrsta: Jedni pišu solidno istražene i tematski široko položene clanke, proizvode profesionalne radijske priloge ili skupe televizijske reportaže ili dokumentarne emisije, a drugi pod tim podrazumijevaju amaterske video snimke, igre za downloadiranje, jinglove, PR-obavijesti ili muzicke filmove. Cesto se ne razmišljajuci koristi isti pojam tako da nema razlike izmedu ozbiljne vijesti s jedne strane i komercijalnih ili amaterskih proizvoda s druge strane, upozorava studija. Mnogi od ispitanika vide opasnost digitalnog cijepanja društva na obaviještene, verzirane korisnike i neobavještene i neuke korisnike. Mnogi se korisnici nece više ni truditi kako bi našli ozbiljan medij koji nudi važne i cjelovite vijesti i informacije, nego ce se zadovoljiti s onim što se lako nalazi, lako razumije, što je do krajnosti simplificirano i personalizirano, upozorava direktor Hessenskog radija Helmut Reitze.

Tehnoklik