Povijest kapitalizma puna je kriza, zadnja koja je jos svježa je New Economy Crash, a već sada nas zasipaju vijestima o krizi na svjestim financijskim tržistima. Slobodna ekonomija, zakon ponude i potražnje regulira svjetska tržista. Da li je moguće ublažiti posljedice krize, može li državna incijativa doprinijeti ublažavanju posljedica. Nekada su države intervenirale ubacivanjem svježeg kapitala, povoljnim kreditima, no nisu bas uvijek uspijevale izbjeći ili ublažiti posljedice ekonomskih kriza. New Economy, pioniri interneta imali su dobre ideje, a banke su im osiguravale basnoslovne kredite. Svaka tvrtka koja je imala bilo kakve veze sa internetom ili mobilnom telefonijom bila je pravi mamac za investitore koji su sanjali o “novoj eri” na financijskom tržistu. Yahoo je tada bio “precijenjen” na više od 195 milijardi dolara, vrijedio je više nego Volkswagen, BASF, Metro i Lufthansa zajedno. No, ubrzo je došlo i otriježnjenje, puknuo je balon sa precijenjenim akcijama internet firmi, završio je san o bogatstvu bez rada. Američka nacionalna banka je intervenirala smanjenjem kamata, posebno nakon 11. rujna 2001 godine i novonastalog kaosa na burzama. Kamata je smanjenjena na ekstremno niskih 1 posto da bi se ponudio atraktivan kapital za poduzetnike i brzi izlaz iz krizne situacije. Američki vlasnici nekretnina, koji smiju prekinuti hipotekarni kredit sa vezanim kamata, iskoristili su novonastalu situaciju i refinanciranjem došli do slobodnog kapitala. Prevladana je nastala kriza, a ujedno su stvoreni temelji za novu. Zbog malih kamata, američka domačinstva došla su do viška kapitala i nastao je “nezdravi” konzum, nitko u Americi nije štedio, nastala je hipotekarska kriza koja je sa sobom povukla i financijska tržišta kapitala. S druge strane u Americi se paralelno financiralo sa jeftinim kapitalom i mnoštvo tvrtki koje više nisu imale nikakve šanse na slobodnom trzistu, povoljnim kreditima produživale su si agoniju godinama.

Kakva situacija je u Europi? Predsjednik uprave najjače europske banke “Deutsche Bank”, Josef Ackermann zatrazio je veći utjecaj države na prevladavanje nastale situacije i uspostavljanje povjerenja u financijske institucije jer ne vjeruje u mogućnost “samoozdravljena” svjetskog financijskog tržišta. Njemački DAX je takodjer uzdrman, vrijednost dionica Siemensa pala je za 18 posto. Kriza je izmakla kontroli? Alan Greenspan, sef američke Nacionalne banke je izjavio da je Ameriku pogodila najveća financijska kriza nakon Drugog Svjetskog rata. Pretjerivanje, obmana ili stvarnost? Privreda EU-a je u zamahu, euro je jak u odnosu na dolar, investira se sigurnije, nafta, zitarice, zlato i naravno euro. Amerika ulazi u fazu recesije koja će potrajati sve do kraja 2009. godine kada se oćekuje opet snažan oporavak američke privrede i dolara. Rast privrede u Europi i Aziji biti će neznatno oslabljen novonastalom situacijom ali ne i bitno zaustavljen, slažu se mnogi ekonomski stručnjaci. Imali smo opet sreću i izbjegli kataklizmu? Nitko na ovo pitanje nema pravi odgovor.