Premda je Hrvatska napredovala za jedno mjesto na popisu korumpiranosti za 2006. godinu, indeks percepcije korupcije (IPC) u zemlji ostao je nepromjenjen u odnosu na prošlu godinu, vidi se iz godišnjeg izvješca medunarodne organizacije za borbu protiv korupcije Transparency International (TI) objavljenog u ponedjeljak. TI navodi da je Hrvatska prema popisu za 2006. svrstana na 69. mjesto s ocjenom 3,4 - jednakom kao i prije godinu dana - što pokazuje da nije nastupilo poboljšanje u odnosu na lanjsku godinu kada je bila na 70. mjestu. Indeks percepcije korupcije 2006 je složen popis uspostavljen na temelju nekoliko anketa strucnjaka koji ocjenjuju korupciju u javnim sektorima 163 zemalja, što je dosad najveci broj obuhacenih zemalja od osnutka IPC-a 1995. godine. Popis svrstava zemlje na ljestvici od ništice do deset, pri cemu najniža ocjena oznacava percepciju visoke korupcije a deset oznacava slab stupanj korupcije. U hrvatskom susjedstvu Austrija je svrstana na visoko 11. mjesto. Madarska na 41., te Italija na 45. mjesto. Od bivših jugoslavenskih republika visoko je mjesto, 28. pripalo Sloveniji s indeksom 6,4. Iza Hrvatske su Srbija na 90. mjestu, Bosna i Hercegovina na 93., te Makedonija na 105. mjestu. Rezultati IPC-a 2006. pokazuju veliku korelaciju izmedu korupcije i siromaštva. Gotovo tri cetvrtine zemalja obuhvacenih popisom ocijenjeno je ocjenama manjima od pet, stoji na stranicama TI-a. U toj su kategoriji sve zemlje sa slabim prihodom kao i sve africke zemlje osim dvije. Sedamdeset zemalja - što je gotovo polovica - dobilo je ocjenu manju od tri, napominje TI. Korupcija je najmanja u Finskoj, Islandu i Novom Zelandu koji su prikupili najviše ocjene - 9,6. TI je svjetska organizacija civilnog društva koja vodi borbu protiv korupcije. Medu zemljama koje bilježe rast korupcije su i Sjedinjene Države. Premda su industrijske zemlje dobile relativno visoku ocjenu, TI upozorava da u tim zemljama cesto izbijaju skandali koji upozoravaju da problem korupcije nije prošlost. Loše ocjene pokazuju da se metodama korupcije omogucuje politickim elitama pranje novca, akumuliranje bogatstava i profitiranje od bogatstava nepravedeno stecenih iz otudenih javnih dobara. Korumpirani znaju da ce uvijek biti po neki bankar, revizor, odvjetnik ili bilo koji drugi strucnjak spreman proizvesti, prebaciti ili pohraniti nelegalno stecene prihode, navodi TI.

Vecernji list