Republika Hrvatska nalazi se na istocnoj obali Jadranskog mora, a njezino zalede proteže se od obronaka Alpa, te duboko u Panonsku nizinu do obala Dunava i Drave. Teritorijalno zauzima 56.538 cetvornih kilometara, od cega 5.790 kilometara cini obala s otocima. Površina teritorijalnih voda, ukljucujuci 1.185 otoka, otocica i hridi, doseže 31.000 cetvornih kilometara. U Hrvatskoj su tri geografske cjeline - mediteranska, planinska i panonska. Na zapadu Hrvatska granici s talijanskim Jadranom, na sjeverozapadu i sjeveru sa Slovenijom, na sjeveru i sjeveroistoku s Madarskom. Na istoku granici s pokrajinom Vojvodinom (unutar Srbije), na jugu s Bosnom i Hercegovinom te na krajnjem jugu s Crnom Gorom.

Republika Hrvatska ima ukupno 6 694 naselja: 205 gradova i 6 489 mjesta. U gradovima živi 57,1% stanovništva, a na selu 42,9%. Cetiri grada imaju više od 100 000 stanovnika. Najveci grad je Zagreb s oko 900 000 stanovnika, po velicini slijede Split sa 190 000, Rijeka sa 170 000, i Osijek sa 105 000 stanovnika. Šest gradova (Dubrovnik, Sisak, Varaždin, Šibenik, Vinkovci i Bjelovar) imaju izmedu 25 000 i 50 000 stanovnika. Gradovi uglavnom pripadaju dvama kulturno - arhitektonskim stilovima: mediteranskom (u obalnom podrucju) i srednjo-europskom (na kontinentalnom podrucju).

U Hrvatskoj prevladavaju umjerene klimatske prilike s dobro izražena sva cetiri godišnja doba. Ljeta nisu nesnošljivo vruca, izrazite zimske hladnoce su rijetke, a kada se pojavljuju, traju kratko, dok su proljece i jesen ugodna godišnja doba. U užem primorskom pojasu i na otocima klima je mediteranska, blage i vlažne zime, toplog, suhog i suncanog ljeta. Zagoru krasi submediteranska klima sa nešto hladnijom zimom i žarkijim ljetom. Sjeverni istocni dijelovi Hrvatske imaju umjerenu kontinentalnu klimu, gdje su ljeta topla, ali nisu kao u primorju jer su cesti grmljavinski pljuskovi. Zimi se snijeg zadržava na tlu 25-40 dana u godini, a samo na višim gorskim dijelovima više od 40 dana.

Na putu do Jadrana nižu se ljepote Hrvatske - kroz zlatnozelenu slavonsku ravnicu ukrašenu carima hrastovih šuma, do slikovnih brežuljaka zelenog Hrvatskog zagorja, preko tamnozelenih crnogoricnih šuma i šarenih cvjetnih livada Gorskog kotara ili savršenih ljepota Plitvickih jezera, preko vrleti Velebita, vjecnog kamenog starca u nebeskom plavetnilu naslucuje se pucina Jadrana. Jadransko more dugo je 870 kilometara, a široko najviše 210 kilometara. Ono se ubraja u jedno od najljepših svjetskih mora. Karakterizira ga visok stupanj slanoce, osobita cistoca i toplina. Prosjecna temperatura mora tijekom ljeta krece se izmedu 25º i 27º Celzijevih stupnjeva. Najveci otoci su Krk, Cres i Brac. Najnaseljenija je Korcula, a potom Krk.

Hrvati su jedan od malobrojnih naroda Europe koji se po dolasku na ova podrucja izravno susrece s netom minulom velicinom dvaju izvora zapadnoeuropske kulture: stare Grcke (s vidljivim tragovima do danas npr. u Trogiru i Visu), te Rima (Pula, Split ali i u sjevernoj Hrvatskoj: Siscija, Mursa, Cibalia, Sirmium). Prvi materijalni spomenici hrvatske kulture potjecu iz vremena doseljenja Hrvata u današnju domovinu (arheološki nalazi iz starohrvatskih nekropola). Medu najstarije sacuvane spomenike hrvatske kulture ubrajaju se poznati kameni fragmenti, dijelovi nekadašnjih velikim dijelom sakralnih objekata, koji su podjednako dokazi stupnja razvijenosti likovnih umjetnosti, arhitekture i kiparstva, ali i pisane rijeci. Jedan od njih, s latinskim jezikom, Višeslavova krstionica (oko g.800.), koja govori podjednako svojom plasticnom ljepotom ali ujedno i mudrošcu teksta kao izraza odredenog tipa filozofske misli: “Ovaj izvor prima slabe, da ih ucini prosvijetljenima…”. Drugi je poznata Bašcanska ploca (1080.), koja je fragmentni dokument ne samo politicki nego i likovni i filološki: dokaz postojanja hrvatskog nacionalnog jezika i pisma (glagoljice) u službenoj uporabi kao neceg što vec postoji kao život.

Hrvatska, kao jedna od najznacajnijih turistickih destinacija na Mediteranu, ima dugu turisticku tradiciju i velike razvojne mogucnosti. Prednosti turistickog proizvoda su ocuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljede, blaga mediteranska klima i blizina europskih tržišta te mogucnosti aktivnog odmora u ekološki zašticenim destinacijama. Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak turizma - jednu od najljepših obala s više od tisucu otoka, ekološki ocuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih (Plitvicka jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova prirode, kulturno i povijesno nasljede sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a (Dioklecijanova palaca u Splitu, gradovi Trogir i Dubrovnik te Eufrazijeva bazilika u Porecu i Šibenska katedrala). Blagom mediteranskom klimom privlaci turiste tijekom cijele godine. Turisticka ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautickog turizma, ronilackog, kongresnog, ekološkog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletnickog turizma. Svaka od hrvatskih turistickih regija razvija svoju specificnu ponudu, u skladu sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznacajnije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovacko podrucje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.

Hrvatska se industrija intenzivno mijenja. Ucinci njenoga sveobuhvatnog restrukturiranja vidljivi su u mnogim podrucjima. Jacanje izvoza, razvoj proizvodnih procesa, uvodenje standarda kvalitete, udovoljavanja ekološkim zahtjevima i postizanje troškovne ucinkovitosti temeljne su odrednice hrvatske industrije. Rast industrijske proizvodnje u nekoliko posljednjih godina oko 4%, uz planirani daljnji porast u 2005. u istim okvirima, pokazuje trend oporavka i daljnjeg jacanja u sklopu gospodarstva RH. Industrija ostvaruje oko 20% hrvatskog bruto društvenog proizvoda, a zapošljava oko 277.000 zaposlenika, odnosno 25% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Znacajni udio u ukupnom prihodu ostvaruju proizvodnja hrane i pica, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja nemetala i gradevnog materijala, proizvodnja elektricne i opticke opreme, proizvodnja papira, izdavaštvo i tiskarstvo te brodogradnja. U izvozu su vodece grane industrije brodogradnja, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja hrane i pica, proizvodnja strojeva i uredaja, proizvodnja odjece te proizvodnja komunikacijskih aparata i opreme. Industrijski proizvodi predstavljaju 97% hrvatskog izvoza, što uz podatak da industrija ima i najveci udio u BDP-u Hrvatske, pokazuje da je industrija vodeca grana hrvatskoga gospodarstva.

Pocetak 2005. godine, bio je obilježen ocekivanjima pristupnih pregovora Republike Hrvatske za clanstvo u Europskoj uniji, kao i rezultatima hrvatskog gospodrastva postignutim u 2004. godini, uz naglašavanje ekonomske stabilnosti zemlje koju je potvrdivala promjena kreditnog rejtinga, prva nakon osam godina. Naime, u prošloj godini ostvaren je rast BDP-a od 3,8 posto u uvjetima makroekonomske stabilnosti tj. niske inflacije i relativno stabilnog tecaja, uz promjenu trenda u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni, pri cemu je izvoz, nakon nekoliko godina, rastao brže od uvoza. Ostvaren je rast agregatne potražnje pri cemu je osobna potrošnja bila najveci generator rasta BDP-a, nešto sporiji rast investicija u fiksni kapital te usporavanje rasta inozemnog duga. Tako je smanjen udio deficita platne bilance i deficita konsolidirane opce države u BDP-u. Temeljem takvih rezultata te Nacela fiskalne politike koje je Vlada usvojila u srpnju prošle godine, u kojima su definirani osnovni ciljevi i zadaci za trogodišnje fiskalno razdoblje (2005. - 2007.godine), donesen je, krajem prošle godine, Državni proracun za 2005. godinu, zajedno s projekcijama za 2006. i 2007. godinu, s pretpostavkom da ce rast BDP-a u 2005. g. iznositi 4,4 posto uz prosjecnu godišnju inflaciju od 2,5 posto. Medutim, trendovi hrvatskog gospodarstva, prvenstveno realnog sektora, u prvom kvartalu ove godine naspram istog razdoblja prošle godine, govore o sporijoj dinamici gospodarske aktivnosti, koja je zapoceta još sredinom prošle godine. U sektoru državnih financija isto tako nisu ostvareni ocekivani rezultati, dok se kod vecine monetarnih agregata bilježi nastavak pozitivnih trendova.

Hrvatska ukratko na www.hr