Svjetlan Stanic, jedan od poznatijih splitskih poduzetnika, nalazi se na listi osumnjičenih u velikoj korupcijskoj aferi Maestro i trenutačno je u bijegu od hrvatskih organa gonjenja, tu informaciju potvrio je i glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić, ne navodeci kazneno djelo za koje ga se sumnjiči. Pretpostavlja se da se osumnjičeni Svjetlan na neko vrijeme sklonio u BiH gdje posjeduje nekoliko velikih tvrtki, a iz srednjobosanskoga grada Kreševa cijela obitelj Stanić vuče porijeklo. No, moguće je da se nalazi i u nekoj od drugih europskih zemalja jer, osim hrvatske, posjeduje i švedsku putovnicu. Svjetlana, jednog od trojice braće Stanića, navodno se sumnjiči da je, zajedno s uhićenim potpredsjednikom HFP-a Ivanom Gotovcem, pokušao sebi namjestiti kupnju splitske tvrtke “Dalmacijavino”, koju država već godinama ne uspijeva privatizirati. Sam Stanic je jos 2003. godine javno objavio da je zainteresiran za kupnju dalmatinske vinarske tvrtke, no simptomatično je da se nije natjecao ni na jednom od dva propala natječaja. Premda su se za kupnju natjecali splitski poduzetnik Željko Kerum i tvrtka “Lujo” u vlasništvu Rade Zrilića, koji su osim plaćanja tražene cijene i podmirenja svih dugova ponudili i ulaganja u iznosu od 180 milijuna kuna (Kerum), odnosno 235 milijuna (Zrilić), Upravni odbor HFP-a natječaj je - poništio. Navodno su bila sporna Kerumova jamstva jer je umjesto bankovne garancije ponudio korporativno jamstvo, dok su za tvrtku “Lujo” ustanovili da ima loš bonitet te dugove prema HFP-u. Na sjednici na kojoj je objavljena odluka prisustvovao je i potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Fonda Damir Polančec, kao i ministri gospodarstva te poljoprivrede Branko Vukelić i Petar Čobanković.

Prema neslužbenim informacijama koje su posljednjih mjeseci prenosili mediji, u pripremi je bilo raspisivanje trećeg natječaja za “Dalmacijavino”, pise Slobodna Dalmacija, u kojemu bi se tvrtka prodala po cijeni od samo jedne kune, dok bi čak i dio državnih potraživanja bio otpisan. Ovakvu namjeru potvrdio je i sam ministar Čobanković, koji je dodao da će država tražiti poštovanje prava radnika iz kolektivnog ugovora, zadržavanje postojeće djelatnosti i primjeren odnos prema pet tisuća kooperanata Dalmacijavina. Za što bržu privatizaciju tvrtke zalagali su se i sami sindikati HUS-a i radnici, koji su 1. svibnja prosvjedovali pred Vladom i tražili spas od stečaja. Osim zbog imena i tradicije, Dalmacijavino je potencijalnim investitorima zanimljiv i zbog vrlo atraktivnih nekretnina, prije svega pogona i upravne zgrade u splitskoj Gradskoj luci. Već godinama se najavljuje izmještanje tvrtke u predgrađe, dok bi se na njezinu dosadašnjem mjestu trebali graditi hoteli, zabavni centar i lučki sadržaji. Tvrtka ima i više od 200 hektara vinograda na području Drniša, vinske podrume i vinarije u Starom Gradu, Jelsi, Kaštel Starome te brojne poslovnice u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Poslovno carstvo Svjetlana Stanica
Poduzetnik Svjetlan Stanić (42) jedan je od trojice braće Stanić koji su, zajedno s ocem Antom, početkom rata razvili snažnu “Stanić grupu” sa šest tvrtki u Hrvatskoj i BiH. Braća Zvjezdan i Goran većinom se bave mesom i mliječnim proizvodima, dok se Svjetlan orijentirao prije svega na trgovinu alkoholnim pićima i sokovima. Poslovnu karijeru započeo je još 1985. godine u Švedskoj, gdje je imao biznis s pizzerijama i restoranima, uoči Domovinskog rata navodno je radio u Južnoj Americi i Nizozemskoj, a početkom rata doselio se u Hrvatsku. Bio je ekskluzivni zastupnik “Heinekena” za Hrvatsku i BiH, a zastupstvo za Hrvatsku izgubio je nakon što je ovaj nizozemski pivar kupio Karlovačku pivovaru. Danas je, međutim, zastupnik karlovačkog za BiH, a njegova tvrtka za isto tržište zastupa još i duhanskog tvrtke British Tobacco. Široj javnosti poznat je kao kupac vile Stupalo na splitskim Mejama, luksuznog zdanja koje je za tri milijuna eura prošle godine kupio od poduzetnika Dragana Stupala, koji je upao u financijske probleme. Poznat je i kao veliki sponzor “Sarajevo film festivala”, a u rodnoj Fojnici osnovao je zakladu “Fra Grgo Martić” za stipendiranje mladih književnika.