Prvi slučaj ucjene hrvatskih internet portala zabilježen je krajem travnja ove godine, kada je nakon sedmodnevnog napada srušen portal smokva.com Vlasnik tog portala Željko Raukar je ucjenu prijavio policiji, što je zatim rezultiralo međudržavnom suradnjom i prijavom MUP-u BiH. Policija BIH je kasnije u Tuzli uhitila 17-godišnjeg S. M. Mladić je policiji ispričao da on i njegova ekipa raspolažu sa 26 tisuća botova, slikovitno rečeno kompjutora zombija koje kontroliraju hackeri. Računala koja bez znanja korisnika neprestano šalju zahtjev za otvaranje odredjene web stranice simulirajući milijune korisnika. Ako je internetska stranica pod tzv. Denial of Service napadom, usporava se i na koncu postaje nedustupna za korisnike zbog pada servera. Denial of Service napadi u svijetu nisu nikakva novost te potencijalno mogu ugroziti i cijele države, kao što je bio slučaj Estonije čija su vladina web sjedišta ruski hakeri napali u svibnju 2007. godine, odnosno Malte kao što možete vidjeti u video prilogu. Unatoč prijavi hrvatskoj policiji i uhićenju bosanskog hackera, napadi na portal smokvu nastavili su se i Raukar je platio reket od 1000 eura, što ga čini prema pisanju Jutarnjeg lista jedinim koji je to priznao. Platio sam tisuću eura i više ne napadaju. Za dugoročni opstanak portala to je nažalost najbolja opcija, rekao je Raukar za medije te dodao kako ga je dosad zbog razmjene iskustava kontaktiralo nekoliko domaćih portala. Raukar navodi kako je čuo i da je konkurencija prepoznala mogućnosti ovakvih Denial of Service napada te pokušava unajmiti hackere za prljave poslove.

Prema nekim neslužbenim podacima napadnuti su i drugi hrvatski portali, posao.hr, oglasnik.hr, auti.hr i nekretnine.net ali nijedan od navedenih portala nije potvrdio ove navode. Mnogi vlasnici portala su mišljenja kako je dugoročno isplativanije platiti nego se kockati s povjerenjem korisnika i potencijalnim gubitkom novca od marketinga. Mnogi se boje da ako javnost sazna da su bili žrtva napada da će im to rezultirati padom prometa, odnosno posjeta, otkazivanjem ugovora i smanjenjem poslovanja portala. Broj kaznenih dijela iz područja informatičkog kriminala je u porastu, a realnu je procjenu teško dati upravo zbog mnogih neprijavljivanja incidenata.

Ako netko misli da je plaćanje reketa uvjet za stabilno poslovanja na Internetu onda se grdno prevario. Uostalom vlasnici portala svojim izjavama pozivaju sve klince koji nešto znaju da krenu u napad jer tako mogu zaraditi džeparac. Pravi igrači iz svijeta digitalnog reketa jos nisu čuli za Smokvu.