Prema pisanju Slobodne Dalmacije, dnevno se zna dogoditi i do sto kompjutorskih napada na racunalne sustave banaka. Mi nismo zaprimili niti jednu prijavu, jer banke zbog svog interesa takve napade ne bi prijavile. No, banke u inozemstvu su osnovale posebne agencije koja štite bankarske racunalne sustave jer danas se novac nalazi on-line, a ne u trezoru tvrdi Mihael Sablic, glavni inspektor Odjela za kompjutorski kriminal splitske Policijske uprave. Zajedno s kolegom Antom Šuškom, njih dvojica su jedina dva službenika u našoj županiji zadužena za širok spektar kriminalnih djelatnosti koje ukljucuju upotrebu racunala, a koje su s obzirom na 2005. godinu porasle za 15 posto. Preciznije, u 2006. je pocinjeno 577 “kompjutorskih” kaznenih djela. Da je potreba za “internet-policajcima” i te kako nužna, govori i podatak da je Hrvatska mrežnim putem oštecena za višemilijunske iznose te da se kriminal s ulice sve više seli u virtualni svijet. U koordinaciji s kolegama iz MUP-a u Zagrebu, bavimo se raznim modelima pocinjenja kaznenih djela, poput neovlaštene distribucije filmova, glazbe i programa putem news grupa na internetu. Takoder je vrlo aktualna i djecja pornografija koju smo u sedam akcija pod nazivom “cistilište” uspješno suzbili nastavlja Sablic. Premda se putem oglasa mnogi javljaju sa svojim “proizvodima”, policiji su u ovom slucaju vezane ruke jer im po zakonu nije dozvoljen simulirani otkup, osim kad su u pitanju teža kaznena djela. Jedini nacin privodenja je da ovlašteni distributer poduzme kaznenu prijavu na osnovi koje policija postupa. Da se radi o mijenjanju percepcije pocinjenja kaznenih djela, govori i podatak iz Interpola po kojemu se zlocinacke organizacije ili IRA financiraju neovlaštenim kopiranjem i prodajom CD-ova. Kriminalci se koriste svim mogucim nacinima kako bi došli do imovinske ili druge koristi. No, bilo kakav rad na kompjutoru ostavlja trag, tako da i najveci kompjutorski kriminalci kad-tad padnu u ruke pravde zakljucuje Sablic